Mali savjeti za velike promjene:

Prilikom pravljenja sitnih kolačića obratite pažnju na slijedeće:

Ako za dekoraciju koristite rendanu čokoladu, da se ne bi topila prilikom rendanja ostavite je na par sati u frižider jer će se tako mnogo lakše izrendati.

Čajne kolačiće, medenjake i ostale sitne kolače čuvajte u dobro zatvorenim limenim kutijama čije ste dno posuli kristal šećerom. Isto tako, da bi puslice od bjelanaca ostale hrskave, najbolje je da ih čuvate u kutijama sa poklopcem.

Oblanda se, osim za razne vrste filovanja i slaganja, može koristiti za rolate i salamice. Da bi se mogla lijepo uviti, a da se ne lomi, potrebno je da pokvasite vodom kuhinjsku krpu, dobro je iscjedite i oblandu ravnomijerno umotate sa obje strane u nju, odložite je na pola sata, pa tako mekanu nafilujete, urolate i odložite da se osuši i stegne.

Suho voće je čest sastojak sitnih kolača i najčešće se koristi u sjeckanom ili mljevenom obliku. Ipak, nismo uvijek sreće da kupimo lijepo, svježe i mekano suho voće. Ukoliko je tvrdo i suho, trebalo bi ga potopiti u mlaku vodu na pola sata, izvaditi i ostaviti da se dobro ocijedi isto toliko dugo, inače ce vam masa koju dobijete sjeckanjem ili mljevenjem biti previše vlažna i mekana. Suho voće koje se koristi za mljevenje najbolje je prije mjlevenja isjeći na komadiće.

Dodavanje svježeg ili odleđenog crvenog voća (višnje, trešnje, borovnice, ribizle) u kolače, može predstavljati veliki problem, pošto se najčešće iz njega cijedi sok. Osim što ćete ga dobro ocijediti, potrebno je da po njemu pospete nekoliko kašika griza i promiješate ga. Na taj način ćete spriječiti dodatno cijeđenje iz voća.

Nakon pečenja, keksiće ćete najlakše dekorisati ako ih ostavite da se ohlade na rešetki za kolače. Ispod rešetke postavite kuhinjski ubrus ili papir za pečenje kako glazura koja bude kapala sa kolačića ne bi uprljala tacnu. Tek kada se glazura stegne možete ih servirati na tacnu.

Da bi vam sitni kolači sigurno uspjeli, potrudite se da svi sastojci neposredno prije pripreme budu iste temperature, te je vrlo važno da one koje se čuvaju u frižideru (margarin, jaja, mlijeko i slično) izvadite na vrijeme, najmanje pola sata prije nego što počnete pripremu.

Prilikom pravljenja kolača koji se razljevaju u kalupe da bi se ohladili i stegli, kalupe je najbolje obložiti tankim kesama za zamrzivač, vodeći pritom računa da se prilikom oblaganja ne prave nabori. Tako se kolač neće ljepiti za kalup, a i nećete imati problem da se zaljepi za kolač, kao što je to slučaj sa prijanjajućom folijom.

Ako se po tekstu recepta koriste prašak za pecivo, kakao prah ili gustin, najbolje je da takve sastojke izmiješate sa brašnom i prosijete. Na taj način se prašak za pecivo, gustin ili kakao ravnomijerno raspoređuju u brašnu, odnosno tijestu za kolače, pa ćete tako dobiti i rastresitiji biskvit.

Ukoliko ste ostali bez praška za pecivo, u tijesto za kolače možete dodati sodu bikarbonu, ali nikada nemojte dodavati i jedno i drugo, kako kolač ne bi imao neprijatan ukus. Osim toga, ako niste znali, od praška za pecivo kolači rastu u visinu, a od sode bikarbone se šire, pa vodite računa i o tome kada ih ređate na pleh za pečenje.