Upoznajte svoje tijelo: Ishrana kod ostipacije i nadutosti

Neugodne simptome zatvora prati nadutost i bol, a pražnjenje crijeva je neredovno što sve može narušiti kvalitet života. Zatvor je najčešće banalna pojava, ali ukoliko postane trajna pojava u našem životu, sa sobom može donijeti određene komplikacije poput hemoroida. Zanimljivo, mnogi ljudi krivo tumače pojam zatvora, smatrajući da problem postoji čim stolica nije prisutna svaki dan. Međutim, normalna dinamika pražnjenja crijevnog sadržaja može biti od 2-3 puta dnevno do 2-3 puta sedmično, a zavisi od osobe do osobe. Ipak, moderni tempo života učinio je da zatvor predstalja jedan od najčešćih probavnih problema stanovništva u razvijenim zemljama. Iako nedostatak tjelesne aktivnosti, izloženost stresu, upotreba određenih lijekova ili zanemarivanje potrebe za pražnjenjem crijeva, znatno pridonose problemu neredovnog pražnjenja crijeva. Čini se da glavni uzrok stanju leži u onome šta jedemo, odnosno ne jedemo. Naime, za redovnu stolicu svakodnevno je prehranom potrebno unijeti barem 25 g vlakana, a istraživanja nam pokazuju da tipična zapadnjačka prehrana osigurava prosječno 15 g vlakana.

Ukoliko se javi problem sa neredovnom stolicom pomažu slijedeće namirnice:

Suhe šljive – Suhe šljive vijekovima imaju reputaciju laksativa i to sasvim opravdano. Ovi slatki plodovi, za redovnu probavu sadrže 3 vrlo važna sastojka: netopiva i topiva prehrambena vlakna te sorbitol. Netopiva vlakna se ne probavljaju u organizmu, a ubrzavaju probavu na način da vežu vodu i stvaraju veći volumen stolice. Topiva vlakna bivaju potpuno razgrađena, a doprinose normalnoj probavi na način da stimuliraju rast poželjnih bakterija u crijevima i na taj način povećavaju volumen stolice, a što je veća stolica, ubrzava se njen prolazak kroz crijevo. Sorbitol djeluje kao osmotski laksativ te zajedno sa vlaknima doprinosi normalnoj funkciji probave. Suhe šljive su veoma efikasne u svojoj zadaći da je čak i Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila tvrdnju da doprinose normalnoj funkciji probavnog sistema. Pritom, da bi se postigao pravi efekat potrebno je svakodnevno konzumirati 100 g suhih šljiva.

Sjeme lana – Jedna kašika sjemenki lana osigurava gotovo 3 g topivih i netopivih vlakna zbog čega im se pripisuje laksativno djelovanje. Lanene sjemenke je vrlo lako uklopiti u svakodnevnu prehranu: dodati ih zobenoj kaši, tjestenini, salati ili omiljenom smoothiju. Za najbolje rezultate koriste se svježe samljevene lanene sjemenke.

Zobena kaša – Zobena kaša je idealna namirnica za redovnu stolicu budući da nudi podjednake količine obje vrste vlakana: pola šoljice zobenih pahuljica pruža oko 2 g netopivih i 2 g topivih vlakana. U saradnji, topiva i netopiva vlakna omekšavaju stolicu, daju joj na volumenu te omogućuju da lakše prođe kroz probavni sistem.

Sok od Aloa vere – Tropska biljka Aloa vera već hiljadama godina ima važnu ulogu u narodnoj medicini. Tako su je drevni Egipćani koristili za liječenje kožnih bolesti, a stanovnici grčkog i rimskog carstva obilato su je upotrebljavali kao sredstvo protiv ozljeda, opekotina i infekcija. Iz same biljke izolovano je preko 75 aktivnih sastojaka, a među njima i materije koje imaju laksativno djelovanje. Kako bi se omekšala stolica preporučuje se 8-10 dana piti pola čaše soka ujutro i uveče.

Jogurt – Među brojnim pozitivnim efektima probiotika, odnosno tzv. „dobrih bakterija na ljudsko zdravlje, naučna istraživanja ističu povoljan efekat i u terapiji opstipacije i konstipacije. Zbog toga je poželjno jogurte obogaćene probioticima učiniti sastavnim djelom svakodnevne prehrane.

Mineralna voda sa magnezijem – Mineralna voda može biti negazirana ili gazirana ukoliko sadrži mjehuriće ugljičnog dioksida (CO2). I dok obje vrste mogu nadopuniti rezerve minerala u organizmu, mjehurići mogu olakšati simptome loše probave, čak i konstipacije (zatvora). Mineralne vode bogate magnezij sulfatom djeluju laksativno, ali treba paziti da se konzumiraju umjereno.

Boranija – Mahunarke, uopšteno, predstavljaju izvanredan izvor vlakana. Ali naprimjer, grah može izazvati napuhavanja u crijevima praćeno bolom u trbuhu. Stoga je bolje posegnuti za mahunama koje osiguravaju impresivnih 4 g vlakana po šolji kuhane namirnice, a ujedno ne stvaraju plinove u toj mjeri u kojoj to čini grah.

Kokice – Kokice se smatraju integralnom namirnicom. Ove omiljene grickalice predstavljaju vrlo lagan i zabavan način kako povećati unos vlakana u prehrani: 3 šoljice kokica u samo 90 kalorija osiguravaju preko 3 g vlakana. Kako bi se osjetile maksimalne koristi kokica  treba ih peći na što manje ulja i sa manje soli (ne koristiti kokice koje se prave u mikrovalnoj pećnici).

Ostanite i dalje uz nas, nastaviće se!